Balet Orašar proteklih godina postao je kulturni simbol adventa u Zagrebu te iz godine u godinu privlači sve više publike, posebno one najmlađe. Ove godine je nakon osam godina izvedbe gledateljima predstavljeno novo uprizorenje Orašara kojeg je premijerno za publiku zagrebačkog HNK postavio ugledni ukrajinski umjetnik i baletan Vladimir Malakhov. Karte su krenule u prodaju 4.studenog, a ja sam ih kupila online u roku od nekoliko minuta, no nakon kupovine karata trebalo je dočekati taj 2. prosinac, pogađate – najnestrpljivija je bila Leda.
Mama, kad krećemo?
Prošle godine smo gledale Orašara u kazalištu Trešnja i moram priznati da je predstava vrlo kvalitetno i bogato uprizorena, po mom mišljenju za potpunije razumijevanje idealna je za nešto stariju djecu, svakako preporučam, požurite, jer karata još ima! Zanimao me najviše Ledin doživljaj, usporedba Hoffmanove bajke koju smo čitale, kazališne predstave iz Trešnje i baletne izvedbe. Dan je bio kišovit i u odnosu na prethodne hladan, no to nas nije spriječilo da uskočimo u – za ovu prigodu davno pripremljene haljine i uputimo se u Kazališnu kavanu na piće, kako je Leda rekla „kao dame“. Od prve do zadnje minute je izvedbu odgledala širom otvorenih očiju u punoj koncentraciji, jedini komentar koji se nije odnosio na mjesto i vrijeme je bio u pauzi kad su se upalila svjetla, a glasio je „Mama, ja sam gladna, od umjetnosti postaneš gladan“ te je nasmijao publiku iz susjednih loža. Obzirom da je imala pogled na orkestar, mislila sam da će joj odvlačiti pažnju s pozornice jer je očarana glazbom i instrumentima obzirom da u sklopu redovne škole ima i glazbenu, no nije bilo tako, sve je sinkronizirano pratila. Oduševljenje još traje, dojmovi se dijele s prijateljicama u školi, širom obitelji, a povremeno pokušava hodati na prstima 😊
Dojmovi, dojmovi
Onako, subjektivno, jednostavno i iz perspektive mame i kćeri koje su predbožićno razdoblje željele uljepšati ovom prekrasnom baletnom bajkom dojmovi su sljedeći; Scenografija je bila bogata, puna čarobnih detalja i odlična podloga za ono što se na pozornici odvijalo. Kostimi su svakako obogatili doživljaj, njihova raskoš, boje i simbolika su bili prava vizualna poslastica. Orkestar je stvarao sinkroniziranu, „jaku“ podlogu cijeloj priči i pružio veliki užitak osjetilu sluha, a svakako treba spomenuti i zbor koji nismo vidjele, ali smo ga čule iz pozadine.
Izvedba počinje božićnim okupljanjem u bogato ukrašenom salonu, gdje tajanstveni kum Drosselmeier dijeli poklone članovima obitelji, Klara dobiva na poklon figuru Orašara. Nakon što svi odu na spavanje, Klara se budi te ju dočekuje iznenađenje – Orašar se pretvorio u prekrasnog mladića, igračke su oživjele te se odvija borba sa zlim miševima. Kada su miševi pobijeđeni, Orašar vodi Klaru na čarobno putovanje. Ledi se najviše svidio ples Pahuljica kada su Orašar i Klara stigli u svijet Šećerne vile u kojem caruju ukusna čokolada iz Španjolske, mirisna kava s Bliskog istoka, vrhunski čaj iz Kine i šarene lizalice iz Rusije. Nakon toga slijedio je valcer cvijeća, ples Šećerne vile i nekoliko izvedbi Klare i Orašara u paru i odvojeno. Uživale smo!
Jeste li znali…
- Figura Orašara potječe s kraja 17.-og stoljeća iz Njemačke, s područja Erzgebirge
- Orašar u njemačkom folkloru označava simbol sreće koji tjera zle duhove i tek kasnije se počeo vezivati uz predbožićno vrijeme
- Balet Orašar se temelji na priči „ Orašar i kralj miševa“ E.T.A. Hoffmana – najpoznatijeg predstavnika njemačke romantičarske novelistike
- Balet Orašar, u originalu „Ščelkunčink“ je prvi puta izveden 19.prosinca 1892., a P. I. Čajkovski ga je napisao prema narudžbi direktora Carskih kazališta – Ivana Vsevoložskija
- Prva ruska škola baleta otvorena je 1732. godine u Zimskoj palači u Petrogradu te su u ruskim izvedbama briljirale talijanske balerine
- Pojam „balleti“ se prvi put spominje u 16.-om stoljeću i to u Italiji, a označava figuralni ples
Na radost budućih generacija, balet Orašar je nastao kao sinergija njemačke i ruske umjetnosti!
